ZDENKO BAŠIĆ (1980.)

ZDENKO BAŠIĆ (1980.)

Biografija 

Rođen je u Zagrebu gdje je završio Školu primijenjene umjetnosti i dizajna, Odjel grafičkog dizajna. Diplomirao je na Odsjeku za animirani film i nove medije na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 10-minutnim lutkarskim filmom Priča o snijegu – Anđeli u snijegu te je dobio nagradu za najuspješnijeg diplomanta. Pored animiranog filma i režije, bavi se ilustracijom i dosad je ilustrirao više autorskih knjiga za koje je dobio mnoga priznanja. Za svoj rad na autorskim knjigama Priča o čokoladi, Sjeverozapadni vjetar i Mjesečeve sjene dobio je književne nagrade Kiklop. Nagradu Grigor Vitez za ilustraciju dobio je 2009. i 2014., a 2011. posebno priznanje za cjelokupnu realizaciju knjige kao sklada dizajna, ilustracija i teksta te visoku estetsku vrijednost. Svoje ilustracije izlagao je na nekoliko samostalnih i grupnih izložbi u Zagrebu, Bratislavi, Teheranu, Japanu...Godine 2012. upisan je na Časnu listu IBBY-ja (International Board on Books for Young People Honour List). Za svoj debitantski animirani film Guliver (2009.) dobio je posebnu diplomu stručnog žirija na Animateci u Ljubljani, Grand prix na Danima hrvatskog filma, nagradu Oktavijan za najbolji animirani film na DHF-u te nagradu za najbolji kratki film na Libertasu, međunarodnom filmskom festivalu u Dubrovniku. Za animirano-igrani film Vesla 2012. dobio je Zlatnu medalju UNICA-e, Svjetskog festivala neprofesionalnog filma.

 

EVA CVIJANOVIĆ (1984.)

EVA CVIJANOVIĆ (1984.)

Biografija 

Diplomirala je animaciju na sveučilištu Concordia u kanadskom Montrealu. Ježeva kuća, koja će biti prikazana na Libriću, treći joj je animirani film, izveden je tehnikom stop animacije. Inspiraciju za njega pronašla je u poemi Ježeva kućica autora Branka Ćopića. „Ježeva kućica bila je dio mog djetinjstva, najprije sam tu slikovnicu čitala sama kao dijete, a potom smo ju roditelji i ja čitali i mlađoj sestri. Kada smo iz Sarajeva prebjegli na Pelješac, a nekoliko godina kasnije i u Kanadu, Ježeva kućica bila je među stvarima koje smo ponijeli. Upravo sam ju ovdje, u Kanadi, jednog dana prije otprilike pet godina pronašla u kutiji. S novim čitanjem ta poznata priča, koju napamet znam još odmalena, dobila je novo značenje; uočila sam u pjesmi neku dubinu i univerzalnosti koju kao dijete ne primjećuješ,“ rekla je Eva Cvijanović o svom filmu. (foto: Animafest)

 

VANDA ČIŽMEK (1974.)

VANDA ČIŽMEK (1974.)

Biografija 

Nakon Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, završila je Grafički fakultet u Zagrebu, smjer Tehničko-tehnološko oblikovanje grafičkih proizvoda. Od 2004. godine radi na oblikovanju vizualnih identiteta, web stranica, časopisa i magazina, reklamnih kampanja, osmišljavanju i oblikovanju sustava grafičkih standarda te vođenju projekata vizualnih komunikacija. Aktivno se bavi ilustracijom za djecu i mlade, članica je ULUPUH-a, HDLU-a te Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Ilustrirala je brojne knjige za djecu i odrasle, slikovnice, dječje časopise, bilježnice i slikovni udžbenik engleskog jezika za djecu predškolskog uzrasta Linny`s little lessons 1 i 2. Sudjelovala je na domaćim i međunarodnim izložbama u Zagrebu, Osijeku, Virovitici, Pazinu, Beogradu, Subotici, Bratislavi...Bila je finalistica nagrade Ovca u kutiji stručnog žirija za najbolju hrvatsku slikovnicu u 2016./2017. godini, dobila je pohvalu Nagrade Grigor Vitez, dobitnica je nagrade Ovca u kutiji dječjeg žirija za najbolju hrvatsku slikovnicu u 2015./2016. godini za slikovnicu Silvije Šesto Sirup protiv mačjeg kašlja te posebnog priznanja šestog Hrvatskog biennala ilustracije, održanog 2016. u zagrebačkoj galeriji Klovićevi dvori. Vanda Čižmek živi i radi u Zagrebu. 

 

 

ROBERT FRANK (1971.)

ROBERT FRANK (1971.)

Biografija 

Rođen je u Rijeci gdje je završio srednju građevinsku školu, a nakon toga studirao je na Pravnom fakultetu. Odlikovani je sudionik Domovinskog rata i bivši sportaš. Istraživačkim i reportažnim novinarstvom bavio se od 1997. godine. Svoju novinarsku karijeru prekinuo je u  rujnu 2015., kad je postao šef Službe za odnose s javnošću Nogometnog kluba Rijeka. Od veljače 2018. je glavni urednik Glasa Istre. Od srpnja 2017. bio je savjetnik za medije riječkog Novog lista, a ranije je u Novom listu obnašao i funkciju vršitelja dužnosti glavnog urednika. Otac je gimnazijalke Eme koja mu je bila inspiracija za pisanje knjige. Dječji roman Hej, ne želim odrasti! prvi je roman koji je napisao.

 

IVANA GULJAŠEVIĆ KUMAN (1970.)

IVANA GULJAŠEVIĆ KUMAN (1970.)

Biografija 

Diplomirala je grafiku i povijest umjetnosti. Svoju profesionalnu karijeru započela je crtanjem stripova, a već dugi niz godina objavljuje strip Luka u dječjem časopisu Radost. Objavljuje i strip Prijatelji u časopisu Smib, objavljivala je i autorske stripove Prijatelji u Kloksu, Superovca i Mačak Cici u Zvrku te Mali Jurica i Superovca u Večernjem listu. Iz ciklusa stripova o djevojčici i njezinu odrastanju proizašao je njezin prvi animirani film Kao nekim čudom (2001.). Nastavlja se intenzivno baviti animiranim filmovima pa režira i crta kratkometražne animirane filmove po vlastitim scenarijima te filmove čije scenarije potpisuje Bruno Kuman. Njezini filmovi prikazuju se na festivalima po cijelom svijetu, u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, u art kinima, na posebnim projekcijama...Filmovi Potraga, Kišni i Mala morska zvijezda bili su u službenoj konkurenciji festivala CICFF u Chicagu (SAD), a film Potraga odabran je za kompilaciju DVD-a najboljih 10 filmova festivala u produkciji FACET KIDS-a, Chicago (SAD). Bavi se i ilustracijom, pa je tako ilustrirala pedesetak slikovnica i knjiga te velik broj udžbenika. Redovito ilustrira u časopisima Radost, Smib, Prvi izbor, a ilustrirala je i u časopisima Zvrk, Modra lasta, Prvi razred, Drugi razred, Kloks, Jo-jo, Tintilinić, Frizbi i u časopisu Elle. Na velikom broju festivala, bijenala, trijenala, salona i žiriranih izložbi u Hrvatskoj i u inozemstvu prikazivani su njezini radovi te je izlagala grafike, crteže, ilustracije i stripove. Napisala je i ilustrirala zbirku priča Zoo novosti te slikovnice Kako je krokodil Marko pronašao svoj dom, Čarapojedac, Malo kraljevstvo, Čovječuljak Snovuljak, Tri strašna zmaja, Amo-tamo, Drveni neboder, napisala je roman  Moja slavna prijateljica, roman Neprilagođena, Pingvin Gašpar i roman Tajni život Marte Grigor. Pod imenom Ivana G. Kuman ilustrira preko prestižne agencije sa sjedištem u Londonu i New Yorku (ilustrirala je za Oxford University Press – OUP, Mcmillan, Deagostini…). Za svoje slikovnice, strip i film dobila je brojna priznanja i pohvale. 

DAVID HOMEL (1952.)

DAVID HOMEL (1952.)

Biografija 

Svestrani umjetnik, nagrađivani je pisac knjiga za djecu i odrasle, ali i književni prevoditelj, novinar, urednik, edukator i filmaš. Rođen u Chicagu (SAD), živi u Kanadi. U koautorstvu s ilustratoricom Marie-Louise Gay napisao je četiri knjige za djecu: Travels with my Family, On the Road Again: More Travels with my Family,  Summer in the City i The Traveling Circus (Putujući cirkus). U Puli, na Libriću, te u Rijeci i Zagrebu, predstavlja upravo Putujući cirkus, svoj posljednji roman za djecu kojem se radnja događa u Hrvatskoj. Napisao je i sedam knjiga za odrasle, a njegova su djela prevedena na hrvatski, srpski, grčki, francuski i mandarinski jezik. Od 1983. godine podučava kreativno pisanje na Sveučilištu Concordia u Montrealu, a kao mentor radi i za udruženje pisaca Quebeca. O pisanju često govori u osnovnim i srednjim školama te na koledžima, a surađuje i s Ministarstvom obrazovanja iz Ontarija. Dobitnik je brojnih prevoditeljskih, književnih i filmskih nagrada (G-G Award, Prix Millepages, Prix de la Géode, Segal,  IBBY, Korczak-UNESCO…). 

VIBOR JUHAS (1984.)

VIBOR JUHAS (1984.)

Biografija 

Bavi se ilustracijom, animacijom, glazbom i filmom. Režirao je i animirao kratkometražne animirane filmove Cijena ugljena (2016.), koji prikazuje na Monte Libriću, i Zarobljenici ugljena (2017). Također, ilustrirao je dječje knjige Strahosmijeh (2012., tekst - Vanja Marković), Ponoć u Parku 52 (2014., tekst - Vanja Marković), Gladijatori - igraj se i uči (2016., tekst - Milena Joksimović). Autor je interaktivne slikovnice Žive razglednice Pule, u suradnji s Manuelom Šumbercem, za koju je tekst napisao Miljenko Jergović. Dizajnirao je i animirao scenografiju za predstavu Vampirska kronika - Jure Grando (2016., režija - Damir Zlatar-Frey) koja je osvojila Nagradu hrvatskog glumišta 2016. za najbolju scenografiju.  

 

 

SVJETLAN JUNAKOVIĆ (1961.)

SVJETLAN JUNAKOVIĆ (1961.)

Biografija 

Diplomirao je kiparstvo na Accademia di Belle Arti di Brera u Milanu 1985. godine. Od tada, kontinuirano se bavi crtežom, ilustracijom i skulpturom (prvih 25 godina kao samostalni umjetnik, a sada kao izvanredni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu). Samostalno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu: Firenca 2016., Bologna 2015., Mexico City 2011., Napulj 2008., Bruxelles 2009., Genova 2009., Lisabon 2007., Budimpešta 2001., Monza 1996., Műnchen 1994...Za izložbu skulptura (Gliptoteka HAZU, 2015.) nagrađen je Nazorovom nagradom 2016. godine. Autor je brojnih autorskih knjiga za djecu, koje su izdane u više od 30 zemalja svijeta i koje su nagrađivane desecima međunarodnih nagrada. Za knjigu Gran libro de los retratos de animales (OQO editora, Španjolska) nagrađen je nagradom Bologna Ragazzi Award u Bologni 2008., te za najbolju knjigu u Španjolskoj 2007. i u Italiji 2008. Dva puta je, kao hrvatski predstavnik, bio nominiran za Hans Cristian Andersen Illustrator Award, najznačajniju nagradu za dječju ilustraciju. Junakovićev animirani film Moj put, u produkciji Bold studija iz Zagreba proglašen je za najbolji film na Hrvatskom festivalu animiranog filma. Moj put sudjeluje na festivalu u Annecyu te na još stotinjak festivala diljem svijeta.Od 2016. godine ekskluzivno objavljuje knjige za The Magic Elephant Books, izdavača iz Kine. 

 

MARIJANA KRIŽANOVIĆ (1977.)

MARIJANA KRIŽANOVIĆ (1977.)

Biografija 

Profesorica je hrvatskoga i engleskoga jezika i književnosti. Pjesme, igrokaze i priče objavljuje u dječjim časopisima (Prvi izbor, Smib, Radost, Cvitak), časopisu Mali Pero (časopisu Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade), Osvitu (BiH) – (časopisu Društva hrvatskih književnika za književnost, kulturu i društvene teme) i na Školskom portalu. U listopadu 2016. godine objavljene su joj dvije edukativne slikovnice: Kod zubara i Iz života jednog mrava u izdanju zagrebačke Eskadrile. Članica je Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade / klub prvih pisaca i Hrvatskog čitateljskog društva. Živi i stvara u Zagrebu.

 

BRUNO KUMAN

BRUNO KUMAN

Biografija 

Pisac, ilustrator, scenarist i novinar. Diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i studirao na poslijediplomskom studiju sociologije na Institutu za sociologiju politike, ELTE University u Budimpešti. Pisanjem se počeo baviti još tijekom studija, a od 2005. godine bavi se i ilustriranjem. Godine 2010. objavljena mu je slikovnica Djed Božićnjak, a 2011. tri slikovnice: Pauk Praško i Kako je snijeg pao, te Muha Zunza kao autorska slikovnica koju je i ilustrirao, a 2013. slikovnice Riblja škola, Nosorogov oglas, Ježeva škola, Pticani, Zaljubljeni žabac, Bo-tuov bubanj i Potraga, s multimedijalnim DVD-ima. Slikovnica Nosorogov oglas dobitnik je nagrade Grigor Vitez za ilustraciju 2016., a Bo-tuov bubanj i Zaljubljeni žabac dobili su pohvale Ovca u kutiji za tekst te pohvalu Grigor Vitez za ilustraciju 2017. godine. Piše i poeziju, scenarije za kratkometražne i animirane filmove i za stripove, a od 2000. godine objavljuje i priče u dječjim časopisima: Smib, Zvrk, Prvi razred, Tintilinić, Jo-joo i Radost. Priča Prehlađeni zmaj uvrštena je u Hrvatsku bajkovnicu, a nekoliko priča i u čitanke i školske udžbenike. Ilustrira u časopisima Smib, Zvrk, Prvi razred, Jo-joo i Kloks. Ilustrirao je više od dvadeset udžbenika, čitanki i priručnika. Sudjelovao je i u zborniku ilustracija Voli me, ne voli me

NIVES MADUNIĆ BARIŠIĆ (1968.)

NIVES MADUNIĆ BARIŠIĆ (1968.)

Biografija 

Rođena je u Osijeku, živi i radi u Zagrebu. Školovala se na Filozofskom fakultetu i Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu. Bila je novinarka, kritičarka i profesorica, a sada je urednica, dramaturginja i književnica. Napisala je igrokaze za djecu: Mala zelena gusjenica, Naša je mama postala zmajIspod zvončića se rodio kraljević te romane: Tajna čokoladnih bombona, Lunapark i Mrak ili strah. Objavljuje priče u časopisima za djecu  Prvi izbor i Radost. Često radi u kazalištima kao dramaturginja na predstavama za djecu i odrasle. Voli pisati i za radio te je glavnina njenih djela za odrasle izvedena upravo u programima HRT-a, gdje radi. Objavila je više pripovijetki u književnim časopisima, a jedna od njih uvrštena je i u antologiju hrvatske ženske kratke priče Svaka priča na svoj način. Za svoj rad primila je i nekoliko nagrada.

 

 

SUSANNA MATTIANGELI (1971.)

SUSANNA MATTIANGELI (1971.)

Biografija 

Rođena je u Rimu. Bavi se projektima za djecu, vodi radionice crtanja, oblikovanja i pripovijedanja, u čemu surađuje sa školama, knjižnicama i knjižarama. Objavila je, među ostalima, sljedeće knjige: Come funziona la maestra (Il Castoro, 2013.); La mia scuola ha un nome da maschio (Lapis, 2013.); Gli Altri (Topipittori, 2014.);  Dov’è Anna (Il Castoro, 2017.); I Numeri felici (Vànvere 2017.); Uno Come Antonio (Castoro 2018.).

 

OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ (1974.)

OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ (1974.)

Biografija 

 Pjesnikinja, prozna i dramska spisateljica. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je studirala i na poslijediplomskom studiju književnosti. Knjige su joj prevedene i objavljene u desetak europskih zemalja te u SAD-u. Napisala je zbirke pjesama: Bit će strašno kada ja porastem (1988.), Vječna djeca (1993.), Žensko pismo (1999.), Puzzlerojc (2005.), Kućna pravila (2007.), Mamasafari (i ostale stvari)(2012.); knjigu priča Nasmijati psa (2006.), romane Adio kauboju (2010.) i Pjevač u noći (2016.) te slikovnicu Šporki Špiro i Neposlušna Tonka u suradnji sa Svjetlanom Junakovićem. Prema romanu Adio kaubojupostavljen je istoimeni kazališni komad. Za rukopis Nasmijati psanagrađena je Prozakom, dobitnica je prve nagrade Ranko Marinković Večernjeg lista za kratku priču te nagrade Kiklop za najbolju zbirku poezije Kućna pravila. Roman Adio kauboju nagrađen je nagradom T-portala za najbolji roman, kao i nagradom Slobodne Dalmacije za umjetnost Jure Kaštelan.  Roman Pjevač u noći dobio je nagradu Libar za vajk Sa(n)jam knjige u Istri. Prema nekoliko njenih priča napisani su scenariji i snimljeni kratki igrani filmovi, a prema nagrađivanim dramskim tekstovima postavljeno je nekoliko predstava za djecu. Živi i radi u Splitu kao slobodna spisateljica. 

 

ROMAN SIMIĆ (1972.)

ROMAN SIMIĆ (1972.)

Biografija 

Autor je duhovito zapisao svoju biografiju u slikovnici Jura i kuckalo protiv dosade: „Priča se (no nitko sa sigurnošću ne može reći) da se ne dosađuje još od 1972.! Za to je uglavnom zaslužno kuckalo koje su mu pod ruku u Zadru tutnuli roditelji krijumčareći ga najprije u kolijevku, skriveno u pjesme i priče, a zatim i izvan nje: u knjige, predstave, u sve što miruje ili se miče...A onda ga više nije trebalo skrivati. Pomalo odrastao, i sâm tata, taj isti Roman bez kuckala skoro da je zaboravio bivati. Već neko vrijeme mašta i piše – malo za klince, za odrasle malo više – ali Jura ga je nedavno za rukav povukao i sad mu u oblaku nad glavom stoji: Piši za djecu! – dosađuje, vuče i svako mu slovo broji...“

 

SILVIJA ŠESTO (1962.)

SILVIJA ŠESTO (1962.)

Biografija 

Rođena je u Zagrebu. Diplomirala je filozofiju i književnost, studirala ruski te je profesionalna trenerica. Objavila je prozu: Dani plavih djevica, Omčoglavci, Ester i bageri te poeziju: Krizanteme, Kao katedrala, Poglavica ne plače, Prvo izdanje pjesama iz Froplandije, Uličarke iz ormara, Fućkam k'o frajer. Izvedeno joj je petnaestak radio drama. Objavila je romane za djecu i mlade: Vanda, Debela, Tko je ubio Pašteticu, Zezomljani, Djevac, Pa to je ljubav, Leon Napoleon, zbirku priča Ružičasta sanjarica, Tinuninu (nagrada Grigor Vitez), igrokaze Pričalica X, Bajke jučerdanasputra, serijal priča Bum Tomica 1, 2, 3 i 4 i slikovnice Deveta ovčica, Palac Sim i palac Tam, Martin i čarobna zebra, Martina i mrkvica gunđalica, Željko i tri rode, Zelenkapica, Heklica i Pletko spašavaju Ledenka, Božić s Mihaelom, Vodič kroz šumu za nebodere, Sirup protiv mačjeg kašlja, Gospodin Mrak i tri bijela šeširića...Pet njezinih naslova za djecu uvršteno je u lektiru. U kazalištu su joj izvedena djela Zelenkapica, Ping-pong, Bum Tomica, Vanda, Debela, Ružičasta sanjarica, Duboko more ili kako smo sve pobroćkali, Deveta ovčica, Gospodin Mrak i tri bijela šeširića, Tko je ubio pašteticu, Palac Sim i palac Tam. Roman Debela dobio je nagradu Ivana Brlić Mažuranić i stavljen je na Časnu listu IBBY-a. Za Bum Tomicu dobila je Malog Marulića za tekst, 2010. dobila je to priznanje za tekst drame za djecu Duboko more ili kako smo sve pobroćkali. a 2011. nagrađen joj je i tekst Gospodin Mrak i tri bijela šeširića. Nagradu Fran Galović za kratku priču dobila je 2013. godine, a 2014. nagrađena je nagradom Kiklop za slikovnicu Palac Sim i palac Tam. Slikovnica Sirup protiv mačjeg kašlja 2016. nagrađena je Ovcom u kutiji.

 

 

MANUEL ŠUMBERAC (1988.)

MANUEL ŠUMBERAC (1988.)

Biografija 

„Zamislite ga kao čarobnjaka, ili strijelca, crtačkoga Robina Hooda, ali ne onoga koji se u tajicama pentra uz kule, već jednoga koji nedavne 1988. u svijet ulazi iz Pule. Taj se dosađivati ne stigne jer čim se iz kreveta digne, krene po tipkovnici svirati: crtati, ilustrirati, a bome i animirati. Djeca ga poznaju dobro – on crtežom svjetove stvara: Frankenstein, Snježna kraljica, Pinokio...Zbog Manuela čak ni Baba Jaga nije više tek zla, ružna i stara! Kol'ko taj ima ruku? Koliko minuta u danu? Zar svi ti likovi i radnje u 24 sata stanu? Voli sve čim se bavi – sve čim se bavi voli – i u tome je tajna! Pripremite se: nakon svih bića iz bajki i svih strašnih junaka ovaj majstor svojega zanata sada vam daruje Juru: i kuckalom savršeno barata!“, duhovita je bografija Manuela Šumberca iz slikovnice Jura i kuckalo protiv dosade.

 

BOŽIDAR TRKULJA (1975.)

BOŽIDAR TRKULJA (1975.)

Biografija 

Novinar, urednik, filmski i glazbeni kritičar te kritičar stripa. U svojim brojnim tekstovima, prikazima i filmskim kritikama mnogo pozornosti posvetio je animiranom filmu. Sudjelovao je na nekoliko likovnih kolonija i održao više zapaženih izložbi. Također, realizirao je nekoliko stotina umjetničkih djela, predstavio se na brojnim posjećenim izložbama te sudjelovao u nekoliko umjetničkih kolonija. (foto: Animafest)

ANDREA VALENTE (1968.)

ANDREA VALENTE (1968.)

Biografija 

Multidisciplinarni autor, izražava se ilustriranim i pisanim književnim produkcijama te se bavi još edukacijom, kazalištem i organizacijom kulturnih događanja. Njegov prvi rad koji potječe iz 1990. godine vinjeta je objavljena u New York Timesu, za kojom su slijedile brojne suradnje s poznatim časopisima i novinama. Lik crne ovce kreirao je 1995. godine, najprije za čestitku, a kasnije se našao i na majicama, školskim dnevnicima te knjigama za djecu i mlade. Dobitnik je brojnih književnih nagrada. Dosad mu je objavljeno  više od 40 knjiga za djecu i mlade. Na Monte Libriću predstavit će jednu od svojih posljednjih knjiga: Mala mapa strahova (Piccola mappa delle paure, Pelledoca Editore, 2017.).

 

NADA ZIDAR-BOGADI (1957.)

NADA ZIDAR-BOGADI (1957.)

Biografija 

U književnom je svijetu poznata kao pjesnikinja, prozaistica i dramska spisateljica. Uz modernu basnu Sretni cvrčak  (1996.), fantastične priče Marsovac iz moje ulice (1996.), realistične pripovijetke Kiša je moja prijateljica (1997.), poetsko-prozne priče iz prirode Lopoč priče (2003.), maštovite slikovnice Volite li životinje? (2012.) i Vrtni patuljak (2017.) te igrokaze Kokoš kod frizera (2016.), ova je autorica napisala i poetske zbirke Mjesečev sin (1984.) i Plavi san (2014.). Njena djela uvrštena su u brojne antologije, zbornike, čitanke, dječje časopise i lektiru. Zidar-Bogadi je i haiku i senryu pjesnikinja koja je dosad objavila četiri knjige haiku poezije te je uvrštena u desetke zbornika haiku pjesništva u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu. Članica je Društva hrvatskih književnika te Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade.